[phpBB Debug] PHP Notice: in file [ROOT]/includes/functions_content.php on line 78: Array to string conversion
[phpBB Debug] PHP Notice: in file [ROOT]/includes/functions_content.php on line 78: Undefined variable: Array
[phpBB Debug] PHP Notice: in file [ROOT]/includes/functions_content.php on line 78: Array to string conversion
[phpBB Debug] PHP Notice: in file [ROOT]/includes/functions_content.php on line 78: Undefined variable: Array
[phpBB Debug] PHP Notice: in file [ROOT]/includes/functions_content.php on line 78: Array to string conversion
[phpBB Debug] PHP Notice: in file [ROOT]/includes/functions_content.php on line 78: Undefined variable: Array
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/bbcode.php on line 488: preg_replace(): The /e modifier is no longer supported, use preg_replace_callback instead
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/functions.php on line 4762: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at [ROOT]/includes/functions.php:3897)
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/functions.php on line 4764: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at [ROOT]/includes/functions.php:3897)
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/functions.php on line 4765: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at [ROOT]/includes/functions.php:3897)
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/includes/functions.php on line 4766: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at [ROOT]/includes/functions.php:3897)
Forum Zone-2000 • View topic - Neretva vs Gornji horizonti

Neretva vs Gornji horizonti

Neprijatelj prirode, izgleda, nikad ne spava.

Moderator: :-)

Neretva vs Gornji horizonti

Postby Armin » 21 Sep 2012, 07:58

"MOSTAR, 19. rujna (FENA) - Centar za prirodno naslijeđe i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma "Bosna", Forum mladih Stolac, Udruženje "Obnova građanskog povjerenja" Stolac, Udruga "Lijepa naša" iz Ploča i Građanska inicijativa "Spasimo dolinu Neretve" iz Metkovića organizirat će javnu raspravu na temu "Projekt 'Gornji horizonti' i njegove prijetnje opstanku Stoca i Donje Neretve".

Rasprava će biti održana 28. rujna u mostarskome Hotelu "Bristol" s početkom u 18 sati.

Inače, Projektom "Gornji horizonti" predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice te niza manjih i većih vrela neretvanskih voda, radi njihova prevođenja u sliv Trebišnjice. Time se te vode otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sustava, pa uglavnom završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu pripadale. Samo manji dio tih voda dospijevao bi u hidroelektranu "Čapljina" i ulijevao se u Neretvu.

Kakve je ekološke, kulturološke i demografske posljedice uslijed tog projekta moguće predvidjeti na cijelom području bosanskohercegovačkog i hrvatskog juga? U kojoj mjeri ti zahvati ugrožavaju opstanak i razvoj života u najširem smislu u dolini Bregave, Bune i Bunice te Donje Neretve i zašto se o tim sudbinskim pitanjima odlučuje protiv volje građana tih područja pitanja su na koja će pokušati odgovoriti sudionici javne rasprave.

U raspravi će, uz ostale, sudjelovati Dalibor Ballian, profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Centra za prirodno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Mirela Handan-Mulalić, izvršna dužnosnica u Komisiji za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Vesna Hercegovac-Pašić, šefica Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, i Ivo Lučić, novinar, ekološki aktivista i doktor karstologije (znanost o kršu).

Ovo se tice Stoca i Capljine pa bi bilo dobro da netko dodje, ako su vam potrebne dodatne informacije o projektu gornji horizonti javite se na telefon 063/078/018.
"
Edmund Burke: "The only thing necessary for the triumph of evil is that good men should do nothing"
User avatar
Armin
 
Posts: 2707
Joined: 14 Mar 2005, 10:28
Location: katun

Re: Neretva vs Gornji horizonti

Postby Armin » 11 Oct 2013, 14:50

Kada je (iz)građen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini, autori tog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan. Danas, 50 godina kasnije, stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji...

Piše: Zoran BIBANOVIĆ

„Od svega što je vrtovima neophodno voda je najvažnija stvar, ali se i najlakše može zagaditi. Jer ni zemlja, ni sunce, ni vjetrovi, koji zajedno sa vodom hrane sve što je niklo iz zemlje, ne mogu se zagaditi, ne mogu se odvesti na drugo mjesto niti ukrasti, dok je priroda vode takva da je sve to moguće. Zato je potreban zakon da bi je zaštitio. Neka taj zakon glasi ovako: Ako neko namjerno upropašćuje vodu, bilo izvorsku, bilo pohranjenu, zagađivanjem, odvođenjem jarkom ili krađom, neka oštećeni podnese tužbu gradskim nadzornicima navodeći pismeno visinu štete“ - Platon, Zakoni, knjiga VII.
Jablaničko jezero
Više od 5 km toka Neretve od brane Jablaničkog jezera do turbina je ostalo bez vode. Samo u rijetkim trenucima za vrijeme velikih voda, prelijevanjem, formira se za kratko bivši tok nesretne rijeke. Usljed velikog povećanja vlage bujaju paraziti i biljne štetočine što je u potpunosti uništilo bivše vinograde.

Rijetki su primjeri klimatske različitosti kao u području sliva rijeke Neretve, u kojoj se smjenjuju mediteranska, submediteranska, umjereno-kontinentalna i tipična planinska klima, pa i alpska na vrhovima planina. Gornji tok rijeke je nenastanjen i predstavlja jednu od posljednjih zona divljine u Evropi. Rijeka je probila i dva impresivna kanjona, prvi u gornjem toku (rafting) i drugi u srednjem toku kroz koji je probijena magistralna cesta. Dubina kanjona koja na pojedinim mjestima iznosi blizu 2000 m uslovila je pojavu više centara endemične flore, faune i vegetacije. Po stepenu biodiverziteta ovo područje se svrstava u najznačajniji i najočuvaniji florističko-faunistički centar na svjetskom globalnom nivou.

U donjem toku rijeka Neretva oblikuje neponovljive močvarne pejzaže sa izuzetnim močvarnim staništima biljnog i životinjskog svijeta (ornitološki park ptica Hutovo blato). Cijeli tok rijeke je prepun jedinstvenim spomenicima kulture. Rijeka je poznata po svojoj smaragdno zelenoj boji i raspolaže sa sjajnim turističkim potencijalima. Prije nekoliko godina jedna amerikanka je upitala načelnika općine Konjic, gospodina Emira Bubala: "Čime bojite ovu rijeku"?

Na kraškom području Dinarskih planina od Slovenije do Crne Gore predviđena je izgradnja oko 500 hidroakumulacija. Zbog nespornog bogatstva hidropotencijala BH rijeka rođeni su strahovi da ćemo postati pogon za proizvodnju jeftine elektroenergije bez ljudi. Izvjesna gradnja mnoštva novih akumulacija koje zanemaruju glavni ekološki problem, a to je rješavanje otpadnih voda, zaštita i čišćenje rijeka, opstanak biološke i pejzažne raznolikosti u potpunosti obezvrijeđuje eko-turističku perspektivu Bosne i Hercegovine.

U ovome trenutku otpadne vode u cijeloj Bosni i Hercegovini su praktično uključene u rijeke.

Iskustva sa uticajem dosadašnjih pet velikih brana na Neretvi na životnu sredinu su vrlo loša. HE Jablanica je puštena u probni rad 1954. godine. Poslije šezdeset godina može se sa sigurnošću reći da je šire područje Jablanice ekonomski osiromašeno. Broj stanovnika u dolini Neretvice (koji su prvi most dobili nakon deset godina, a struju nakon dvadeset godina) sa 15.000 pao je na 5.000 stanovnika. Stanovnici nisu dobili pravičnu nadoknadu za izgubljena imanja. Bogate doline Neretvice i Rame, te naselja Ostrožac, Žuglići, Ribići, Orahovica, Lisičići, Čelebići, Paprasko, Kralupi... su davali vagone najbolje jabuke, trešnje, kestena, grožđa, kruške, luka, paradajza... koji su se odvozili u Beč, Budimpeštu, Sarajevo, Dubrovnik, Split... Ostrožac je imao na daleko poznate mlinove, kožare, mesare, gostione...

Jezero je dugo 31 km na površini od 14,3 km2 sa 320 miliona m3 vode i potopilo je 1.440 he najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta i 820 stambenih objekata u kojima je živio 4.471 stanovnik.
Konjic je prije gradnje akumulacije imao skoro idealnu klimu sa snježnim zimama i suhim i toplim ljetima sa maksimalnim brojem sunčanih dana. Autohtone salmonidne ribe (glavatica, mekousna pastrmka, zubatak, potočna pastrmka...) su potpuno nestale. Nove vrste, slabijeg kvaliteta su planski i neplanski incidentno unešene u akumulaciju. U toku ljetnih mjeseci obavezno dolazi do oboljevanja nekih vrsta riba (pojava pantljičare). Punih 8 km od Konjica do Čelebića je zona niti jezera niti rijeke.

Više od 5 km toka Neretve od brane Jablaničkog jezera do turbina je ostalo bez vode. Samo u rijetkim trenucima za vrijeme velikih voda, prelijevanjem, formira se za kratko bivši tok nesretne rijeke. Usljed velikog povećanja vlage bujaju paraziti i biljne štetočine što je u potpunosti uništilo bivše vinograde.

Akumulacija je gradu Konjicu donijela veliku vlažnost zraka (do 80%). Konjic je prije gradnje akumulacije imao skoro idealnu klimu sa snježnim zimama i suhim i toplim ljetima sa maksimalnim brojem sunčanih dana. Autohtone salmonidne ribe (glavatica, mekousna pastrmka, zubatak, potočna pastrmka...) su potpuno nestale. Nove vrste, slabijeg kvaliteta su planski i neplanski incidentno unešene u akumulaciju. U toku ljetnih mjeseci obavezno dolazi do oboljevanja nekih vrsta riba (pojava pantljičare). Punih 8 km od Konjica do Čelebića je zona niti jezera niti rijeke.

Ugostiteljski objekti na obali jezera, prilagođeni maksimalnoj koti vodostaja zbog neugodnog mirisa bukvalno propadaju. Zbog visokih oscilacija vode na Jablaničkom jezeru nije moguć uzgoj ribe po kaveznoj tehnologiji. Istovremeno hladna voda donjih slojeva koja se obrušava na turbine hladi nizvodne akumulacije (Grabovica, Salakovac, Mostar) zbog čega rekreativni i sportski turizam na tim akumulacijama faktički ne postoji.

Jablaničko jezero danas je nezdrava bara sa stalnim oscilacijama koje mogu biti do 50 metara, naplavinama, algama, metanskim isparavanjima, čestim maglama...

Nakon posljednjeg rata općina Konjic je uložila ogroman napor u cilju saniranja posljedica izgrađenog Jablaničkog jezera, a kako sada stoje stvari uz obnovljenu staru čaršiju i ćupriju u centru grada i novoizgrađeni most u Čelebiću, Konjic je pred rješenjem otpadnih voda čak i prije grada Sarajeva, koji svoj postojeći prečistač otpadnih voda u Butilima još nije stavio u pogon.

Područje istočne Hercegovine je jedno od najbogatijih područja u padavinama na cijelom regionu zapadnog Balkana. Padavine u prosjeku iznose oko 1.780 mm/god., a u ekstremnim slučajevima dostižu visinu i do 5.000 mm/god.

Ove ogromne količine padavina nisu jednakomjerno raspoređene u toku godine. Obilje voda (uz redovne poplave) u zimsko-proljetnom periodu i oskudica vode u toku ljeta, stoljećima su stvarale velike materijalne štete na ovom području.

Prve studije usmjerene na odbranu od poplava i traženje najboljih hidromeliorativnih rješenja rađene su krajem XIX stoljeća u vremenu Austo-Ugarske uprave (akumulacija Klinje iz 1897. godine, iznad Gacka).
Iskustva sa uticajem dosadašnjih pet velikih brana na Neretvi na životnu sredinu su vrlo loša. HE Jablanica je puštena u probni rad 1954. godine. Poslije šezdeset godina može se sa sigurnošću reći da je šire područje Jablanice ekonomski osiromašeno. Broj stanovnika u dolini Neretvice (koji su prvi most dobili nakon deset godina, a struju nakon dvadeset godina) sa 15.000 pao je na 5.000 stanovnika. Stanovnici nisu dobili pravičnu nadoknadu za izgubljena imanja.

Na osnovu ekoklimatskih karakteristika kraška polja istočne Hercegovine se dijele na:
- Visoka kraška polja istočne Hercegovine (Nevesinjsko i Gatačko);
- Srednja kraška polja istočne Hercegovine (Ljubinsko, Dabarsko, Fatničko i Plansko);
- Donja kraška polja istočne Hercegovine (Buško Blato i Popovo Polje).

Na donjem toku rijeke Neretve idući prema jugoistoku nalaze se posebni tipovi kraških polja (Hutovo Blato, Ljubinsko i Stolačko). Utvrđeno je da sve vode ovog područja imaju karakteristike rijeka ponornica. Iz tog razloga granice slivnog područja se ne poklapaju sa topografskim granicama. U korito rijeke Trebišnjice slivaju se vode iz mnogobrojnih izvora koji dobivaju vodu iz dalekog zaleđa. Ustanovljeno je takođe da su donja polja sudbonosno povezana sa hidrološkim režimom gornjih polja (Fatničko, Dabarsko), a njihov opstanak je uslovljen vodama Nevesinjskog i Gatačkog polja.

Na tim osnovama je izgrađen hidrosistem Trebišnjica sa hidroelektranama u Trebinju, Dubrovniku i Čapljini. Autori tog hidro-meliorativnog sistema su obećavali sjajnu poljoprivrednu budućnost Popovog Polja za koje se tvrdilo da može hraniti čitavu bivšu Jugoslaviju, a za čije potencijale je zainteresiran čak i Japan.

Kakva je današnja slika Popovog Polja nakon 50 godina?

Stanovništvo Popovog Polja nije zapalo u ekonomsko-socijalnu i demografsku krizu, ono naprosto više ne postoji. Jedan autobus može pokupiti sve stanovnike na potezu od Trebinja do Ljubinja!? Betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“ što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?
Trebišnjica
Betonirano je korito rijeke Trebišnjice u dužini od 60 km, a za potrebe HE Čapljina podignuto je kompenzaciono Svitavsko jezero koje često šire područje koristi kao akumulaciju „u pričuvi“, što je nedozvoljivo. Bilećka akumulacija je potopila stara sela istočne Hercegovine Panika, Most, Dubočani… spašena je stara crkva manastira Dobrićevo sa freskama zoografa Georgija Mitrofanovića koja je prenesena u selo Orah kraj Bileće. Akumulacija je potopila i spomenik kulture Arslanagica most koji je prenesen u Trebinjsko naselje Gradina. Šta je sve živjelo u nekada najvećoj ponornici na svijetu, Trebišnjici, nikada nećemo saznati jer nikakva biološka istraživanja nisu ni vršena?

Današnji faraonski projekat Republike Srpske „Gornji horizonti“ je nastavak izgradnje hidrosistema Trebišnjica i nastavak neprihvatljivog upravljanja vodama u Bosni i Hercegovini. On ugrožava sada stabilnost prirodnog hidrološkog režima i budućnost izvora u slivu Bregave, područja Berkovića, Stoca, Ljubinja, Hutovog Blata, poljoprivrednu proizvodnju u donjem toku Neretve…

Vode Nevesinjskog polja otiču u pravcu Bune i Bunice. Manji dio Fatničkog polja i sve vode Dabarskog polja, preko pritoke Bregave takođe otiču u rijeku Neretvu. Manje količine vode iz krajnjeg jugoistočnog dijela Gatačkog polja podzemnim putem dreniraju u pravcu pritoka Pive, a preko nje u rijeku Drinu.

Specijalno izgrađenom infrastrukturom te vode se preusmjeravaju u vještačku akumulaciju Bilečko jezero što je suprotno smjeru njihovog prirodnog oticanja i suprotno međunarodnim zakonima kojima se zabranjuje preusmjeravanje voda u sliv drugih rijeka. Sve se to radi zbog povećavanja proizvodnje u HE Trebinje, Dubrovnik i Čapljina.

Nesporna razvojna politika Bosne i Hercegovine su nesumnjivi elektroenergetski potencijali vodotokova, drvna industrija na osnovu relativnih šumskih resursa, tradicionalna industrijska i poljoprivredna proizvodnja, turistička ponuda… ali sve uz kompetentnu politiku i viziju upravljanja navedenim sektorima privrede i vezu sa opštim interesima građana.

Ali šta ćemo ako živimo u društvu u kojem ne vlada izreka „Historija est Magistra Vitae“?

Kako se mentalno i civilizacijski vratiti u Evropu?

Vaclav Havel, jedan od duhovnih arhitekata tzv. pluralističke revolucije 1989. godine, je rezignirano sumirao društva u istočnoj i centralnoj Evropi u tekstu pod naslovom „Izgubljeni raj“, objavljenom u The New York Review of Books: „kao društva u kojima vladaju međunacionalne mržnje, podozrivost, rasizam, čak i znaci fašizma, podmukla demagogija, intrige i smišljeno laganje; političarenje, neobuzdana i i bezobzirna borba za isključive partikularne interese; glad za vlašću, nezrele ambicije, fanatizam svake moguće vrste, uspon različitih mafija, nove i besprimjerne varijante pljačkanja, nedostatak tolerancije, razumjevanja, ukusa, odmjerenosti, razuma“.

Poljski politički sociolog Pjotr Stompka smatra da eks-socijalistička istočnoevropska društva koja pate od civilizacijske nekompetentnosti zahtijevaju fundamentalnu transformaciju mentalnog, kulturnog i civilizacijskog tkiva društva. U njegovoj analizi leži i dio odgovora na začuđujuće pitanje koje u širem kontekstu postavlja profesor Vukašin Pavlović. Kako je moguće da bivše JU države uprkos ratnim razaranjima još uvijek zadržavaju izvjesne komparativne prednosti ispred Albanije, Bugarske i Rumunije. Nije li to zato što je bivša Jugoslavija u pogledu civilizacijske kompetentnosti bila daleko ispred ostalih istočnoevropskih društava i tu razliku nije ni lako ni jednostavno poništiti uprkos tome da se određene političke elite trude da to urade. Ako nam je to utjeha da ispod nas ima i gorih, neka nam bude.

Podaci koji će se dobiti iz popisa stanovništva koji je u toku će poslužiti za nova političarenja ali ono što je nesporno tačno i notorno poznato da Bosna i Hercegovina ima začuđujući civilizacijski potencijal koji je u kratkom vremenu uz neophodne političke promjene može vratiti u Evropu.


http://www.depo.ba/nedjeljni-magazin/ka ... ercegovini
Edmund Burke: "The only thing necessary for the triumph of evil is that good men should do nothing"
User avatar
Armin
 
Posts: 2707
Joined: 14 Mar 2005, 10:28
Location: katun

Re: Neretva vs Gornji horizonti

Postby Reuf » 20 Oct 2013, 12:36

Gornji horizonti su nastavak davnog projekta krocenja voda koje plave polja u Istocnoj Hercegovini. Projekat je prvenstveno energetski i nikakav drugo. Zele se iskoristiti velike padavine i plavljenja,vodeni potencija Zalome, sacuvati u velikim akumulacijama i onda zbog visinskih razlika iskoristiti za dobijanje el. energije. Prica o nekom navodnjaju i razvoju poljoprivede je velika ubleha. Za prave projekte navodnjava koji obuhvataju polaganje cjevovoda, ventila, ... nisam jos cuo. Svelo se na to, kome treba nek zahvati kantom. Niko ni u prostoru Horizonata ni Neretve ne jede zlatnom kasikom. Evo jedno staro svjedocanstvo ljudi koji su izgubili svoja imanja. http://www.youtube.com/watch?v=KkqFL_hsT7M

Ono sto opstine dobiju nazad kao koncesijski dio, utrosi se na sve osim neutralizacije neg. efekata akumulacija i razvoj poljoprivrede ili sumarstva.
Na netu nadjoh zanimljive , lisce jako dobroo upija i zadrzava vodu. Zbog cega se nije pristupilo intezivnom posumljavanju u predjelu Horizonata nije mi bas najjasnije. Ako pogledate stare slike doline Neretve ili dokumentarce kada su se gradila prva postrojenja, vidjet cete veliki krsh. Situacija nakon 50-60 godina se dosta popravila, priroda oko jezera je zivnula. Doduse pozari su u zadnje dvije godine uzeli poprilican danak.

Teza o skoro nikakvom negativnom uticaju na tok Neretve je isto poprilicno slaba. Trenutno je u planu gradjenje . Za hidroelektranu "Dabar" predviđene su tri turbine ukupnog instalisanog protoka 55 m3/s i ukupne instalisane snage 159,15 MW. Sto je velika kolicina vode. Prema Toricelijevom zakonu, isticanje vode iz posude je precizno definisano formulom tj. brzina isticanja je kvadratna funkcija. U prevodu ako voda istice 5 m3/s onda ona istice s lisine 1,2 m, ako istice 10 m3/s onda istice sa 5,1 m, ... 30 m3/s sa 45, 39 m3/s sa 77m... koji se mogu naci kazu kako je protok Bune 39 m3/s, a najsusniji je period od nekoliko m3/s. Sto je ovo bitno? Sve rijeke u susnom periodu imaju tenziju opadanja protoka. Prosla godina je bila je jedna od najsusniji godina, kise nije bilo sigurno 3 mjeseca. Sami izracunajte isticanje u najgorem susnom periodu plus dodate koeficient neravnomjernog visinskog isticanja plus pretakanja vode iz jedne pecine u drugu, cjedjenje zemlje, onda cete dobiti sliku kolika kolicina vode je u krshu pod zemljom. Po grubom proracunu, dobit cete akumulaciju od nekih bar nekih 20 % buduceg Dabarskog jezera koje ce se odvesti na drugu stranu. Naravno glavni argument je HE Dabar ne utice na sliv Bune. Medjutim utice na Bregavu i djelimicno na Hutovo Blato. Dio voda koje ce se odvuci na istok je planiran za Dubrovnik2.

Nedavno sam prolazio Popovim poljem. Iako je davno pruzen kanal citavim poljem prema HE Capljina, polje je slabo iskoristeno. Posto se ne mogu se svi iz lokalnih opstina zaposliti u postrojenjima HE, sumarno gledano te opstine su u gubitku. I pored bajnog finalnog rjesenja Donjih horizonata, u proljece ove godine je Trebinje plavilo. Jednostavno projekat je cisto energetski i sve je ostalo marginalizirano. Zbog potencijalnog izvoza el. energije, unistit cemo lokalne zajednice, prirodu, klimu... S druge strane, totalno su zanemareni sunceva i energija vjetra. Kada nema padavina, vode nema je skoro na citavom teriotoriju BiH sto implicira da gomilanije HE nije najsternije rjesenje ni za drustvo.
User avatar
Reuf
 
Posts: 11
Joined: 23 Nov 2012, 11:51

Re: Neretva vs Gornji horizonti

Postby Reuf » 21 Oct 2013, 11:31

Jos malo racunice. Prema moze se proracunati vrijednost HE Jablanica koja je kostala tadasnjih 475 mil. $. U danasnjoj protiv vrijednosti to iznosti preko 4 milijarde $. Kako ta HE ima srednju proizvodnju 770 GWh, a srednja cijena kWh je 12 pf, sto dodje oko 92 mil KM prihoda godisnje. Na prvi pogled to je solidna cifra, medjutim oduzmite od tog iznosa plate zaposlenih, redovno odrzavanje, koncesiju koju placaju opstina, velike potrosace koji placaju znatno nizu cijenu... profit se istopi. Jezero svakako postaje bara, ljeti je topla voda, vodostaj nizi, biljke uzvodno od Celebica uzivaju u blagodeti jezera.

Koncesija koju placa za miniHE na Tresanici-Konjic za proizvodnju el.energije iznosi 10% sto znaci varijabilna je. je 7,7 GWh tj. opstina bi trebala imati prihod od nekih 80-90 000 KM godisnje plus citava 3 zaposlena. Za samu opstinu to nije lose samo sto najmanje efekta vide imaju oni sto zive oko rijeke. Novac se preusmjeri na razne zakrpe budzeta i rasipanja budzetskih korisnika.
U izgradnju prve mini hidroelektrane na području FBiH uložili smo putem kreditnih linija šest miliona maraka, a njena snaga iznosi 1,4 MW. Naša firma dobila je i koncesiju na rijeci Kraljušnici i za naknadu Opštini Konjic izdvajat ćemo 10 posto od ukupne proizvodnje - kazao je Senad Husnić dodajući da su mini hidroelektrane digitalizirane i da će u njima raditi do tri zaposle-nika.

Koliko opstine ulazu u razvoj lokalne zajednice? Mizerno. Projekata navodnjavanja i nema. Poticaji za razvoj su mizerni do par hiljada KM. Kada razgovarate s prijeteljima koji zive u EU, hrana koja je ekoloski uzgojena je skupa. Dodajte jos kolicinu hrane koju uvozimo i bice vam jasno kako bi se na ovim prostorima moglo solidno zivjeti od uzgoja hrane i stoke. Samoinicijativno pojedinci ipak uspijevaju probiti led kao sto je , i ili farma Turizam nam je totalno nerazvijen. Ko je bio u npr. Turskoj vidio je kolika je dodatna ponuda, koliko svoje hrane prodaju turistima. Logicno bi bilo kada bi nase opstine inicirale ozbiljnije projekte prodisale bi lokalne zajednice. Koliko se koriste IPA fondovi? Samo u ovoj godini, propustili smo .
User avatar
Reuf
 
Posts: 11
Joined: 23 Nov 2012, 11:51

Re: Neretva vs Gornji horizonti

Postby Reuf » 16 Nov 2013, 07:44

Udruženju Zeleni Neretva

Povodom raznih vrsta represija kojima je tokom posljednjih par mjeseci izloženo Udruženje Zeleni Neretva iz Konjica, aktivisti ovog udruženja su odlučili da o svemu objektivno izvjeste javnost putem javnog saopštenja. Praktično, jedini razlog zbog kojeg se vrši pritisak na udruženje, kao i na njegove članove rukovodstva, leži u činjenici da udruženje nije podržalo projekat izgradnje visokih brana za hidroelektrane na rijeci Ljutoj u slivu gornje Neretve.

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Povodom jednostrane i pravno neutemeljene odluke općinskog rukovodstva da hitno prekine svaku saradnju, a time i namjensku finansijsku podršku Udruženju Zeleni Neretva, kao i zbog drugih vrsta represija nad udruženjem, dužni smo se putem medija obratiti javnosti. Naime, još od mjeseca avgusta o.g. našem udruženju je od strane Općine Konjic nenajavljeno obustavljena isplata mjesečnih tranši budžetskih sredstava za tekuću godinu, kako je to predviđeno Odlukom o izvršenju budžeta, donešenoj na sjednici Općinskog vijeća dana 27.12.2012. godine. Obzirom da prema našim saznanjima u ovom slučaju ne postoji zakonski osnov za neizvršavanje pomenute Odluke, tako smo se pismenim putem blagovremeno obratili nadležnim općinskim službama sa zahtjevom da nas informišu na kojim zakonskim osnovama se temelji obustava isplate sredstava. Iako je od slanja dopisa prošlo dva mjeseca još uvijek nismo dobili nikakav pismeni odgovor niti obrazloženje ovog postupka. U međuvremenu udruženje konstantno trpi značajne finansijske posljedice koje se direktno odražavaju na rad i djelovanje udruženja. Nezvanično saznajemo da je naredba o obustavi isplate budžetskih sredstava usmeno upućena nadležnoj općinskoj službi od strane načelnika Općine Konjic na jednoj od sjednica kolegija. Jedini „pokušaj obrazloženja“ ovog problema dao je načelnik na posljednjoj sjednici OV Konjic kazavši „da se naše udruženje ponijelo nekorektno, odnosno da je promijenilo svoje mišljenje o mini hidroelektranama“, konkretno u slučaju planiranih elektrana na rijeci Ljuta, te da je to razlog zbog kojeg je udruženje izostavljeno iz Okvirnog plana budžeta za 2014 – 2016. godinu. Međutim, načelnik nije dao obrazloženje zašto je udruženju samovoljno prekinuta isplata budžetskih sredstava za ovu godinu. Iako mi iz udruženja nemamo namjeru nikome da se pravdamo, želimo isključivo radi javnosti prezentirati činjenice u vezi ovog slučaja.

Udruženje Zeleni Neretva je u sklopu procedure Procjene uticaja na okoliš, odnosno izdavanja okolinske dozvole za planirane hidroelektrane na Ljutoj, dostavilo nadležnom ministarstvu svoje mišljenje u kojem generalno podržava gradnju sedam mini hidroelektrana od ukupno njih deset, ali da ne podržava izgradnju tri hidroelektrane iz razloga što su ove tri potonje elektrane naknadno preprojektovane iz mini hidroelektrana u klasične derivacione hidroelektrane sa branama od preko 30 metara visine i velikim pripadajućim akumulacijama. Ove tri elektrane se definitivno ne mogu svrstati u mini hidroelektrane i njihova gradnja bi trajno devastirala kanjone i vodotok rijeke Ljute. Podsjećamo javnost da je naše udruženje i ranije imalo razumjevanja kod planiranja moguće gradnje protočnih mini elektrana, takozvanog „tirolskog tipa“. Cijeneći sve veće potrebe za energijom, kao i potrebe za razvojem lokalne zajednice smatrali smo da gradnja ovakvih, obnovljivih izvora energije, uz poštovanje postojećih zakonskih procedura, neće prekomjerno devastirati postojeće prirodne vrijednosti. Nažalost, iz gore pomenutih projekata triju novih elektrana u slivu Ljute, a koje su naknadno uplanjene umjesto planiranih protočnih mini hidroelektrana, očito je da se cijela priča u vezi vrsta izvora energije bitno mijenja, a što nas i prisiljava na ovakvo reagovanje. Dakle, iz svega pomenutog je očigledno da nisu „zeleni“ promijenili svoje mišljenje već je investitor, uz pomoć svojih saradnika iz raznih sfera, drastično promijenio projekat planiranih elektrana.

Napominjemo da je OV Konjic još 2000. g. donijelo Odluku o utvrđivanju strateškog interesa Općine Konjic za izgradnju mini hidroelektrana, kako na rijeci Ljuta, tako i na drugim vodotocima gdje postoje mogućnosti. Od tada je na području općine Konjic dodijeljena koncesija za gradnju 41 mini hidroelektrane „tirolskog tipa“. Udruženje Zeleni Neretva je bilo aktivni sudionik učešća na javnim raspravama i davanja stručnih mišljenja za 25 mini hidroelektrana u općini Konjic koje su do sada prošle proceduru Procjene uticaja na okolinu. Svih 25 mini hidroelektrana su od strane nadležnog ministarstva dobile okolinske dozvole, te niti za jednu od njih problem nije bio u mišljenju „zelenih“. Nažalost, od njih 25 trenutno je samo jedna elektrana u funkciji proizvodnje energije. Zašto se ostale elektrane ne grade, odnosno zašto je samo jedna elektrana u pogonu čak desetak godina od dodjele koncesija - pitanje je koje javnost općine Konjic treba postaviti općinskom rukovodstvu, a ne našem udruženju.

Međutim, u ovom slučaju je napravljena klasična zamjena teza. Naše udruženje je proglašeno glavnim krivcem, a na pojedine članove rukovodstva udruženja vrši se pritisak sa raznih strana. I sve to iz razloga jer smo, navodno, promijenili svoje mišljenje o mini hidroelektranama. Ova činjenica vjerovatno i ponajbolje ilustruje kakav nivo demokratije baštini Općina Konjic, gdje se i suprotno mišljenje smatra velikim grijehom. Iako ovo nije prvi put da se općinsko rukovodstvo ponaša nekorektno prema našem udruženju ovaj put se čini da je cilj mnogo konkretniji – a to je prestanak rada udruženja. Ipak, udruženje će uz pomoć svojih entuzijasta, kao i uz podršku uže i šire javnosti, nastaviti svoju misiju zaštite životne sredine i prirodnih vrijednosti, naročito u općini Konjic.
User avatar
Reuf
 
Posts: 11
Joined: 23 Nov 2012, 11:51

Re: Neretva vs Gornji horizonti

Postby triton » 03 Sep 2014, 11:11

nisu gornji horizonti al je neretva :happy ;)

http://radiosarajevo.ba/novost/163763/f ... ku-neretve
User avatar
triton
 
Posts: 34
Joined: 16 Oct 2011, 19:41


Return to Eko-Zone!

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 2 guests

cron