Utvrđeni gradovi srednjovjekovne Bosne
Braco Babić, juni 2012.


Stari grad Dubrovnik - dvorac u planini

Stari grad Dubrovnik - dvorac u planini

Stari grad Dubrovnik nalazi se na brdu Hum (882 m nv) iznad ušća potoka Zenik u rijeku Misoču. Prvi put se spominje 11.6.1404. godine. Grad su izgradila dvojica Dubrovčana kojima je ban Kulin dao rudnike olova i srebra na eksploataciju. Izgrađen je na prirodno terasastom terenu koji sa jedne strane (na jugozapadu) završava velikom strminom. Dubrovnik ne spada u karakteristične bosanske utvrde. To je utvrđeni dvorac koji se širenjem pretvorio u utvrđeni grad dosta pravilnih geometrijskih oblika. Dužina utvrđenja u pravcu istok-zapad iznosi oko 75 m i maksimalne širine do 15 m. Debljine zidova i kula su različite i one iznose od 1 do 1,5 m.
Osmanlije zauzimaju Dubrovnik zajedno sa Visokim i Bobovcem 1463. godine. Uspostavljaju stalnu posadu na čelu sa dizdarom, a bedemske kule pretvaraju u tabije za topove. Napušten je 1655. godine.

  • Do starog grada Dubrovnika najbolji prilaz automobilom vodi iz Ilijaša, asfaltnim putem preko sela Donja Misoča (3 km), a dalje makadamskim putem do kamenoloma (6 km). Pješački pristupni put koji je ranije vodio iz kamenoloma na grad urušen je eksploatacijom kamena i više se ne koristi. U upotrebi je novi pristupni put koji vodi iz klisure Misoče (oko 1 km uzvodno od kamenoloma) pješačkom stazom kroz šumu do lovačke kuće (1 sat hoda). Dalje od lovačke kuće do grada je potrebno oko 10-15 minuta hoda uz napomenu da se na ovom dijelu treba striktno držati staze zbog opasnosti od neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz minulog rata (1992/95.). Sumnjive rizične površine označene su tablama s upozorenjem MINE! Pristupna staza i unutrašnjost grada su deminirani.
    Nekoliko očuvanih zidova svjedoče da je ovdje nekada bio grad sjajne prošlosti, dok je većina ostataka u potpuno ruševnom stanju zaraslo u korov i nisko rastinje. Sa platoa pruža se vidik na planine Bjelašnicu (Hranisava), Prenj, Lisin, Bitovnju i Vranicu. U blizini grada je nekoliko srednjovjekovnih nekropola sa stećcima od kojih je najpoznatija ona u selu Kopošići (na karti Ilići), gdje je pokopan veliki knez bosanski Batić Mirković, 30 minuta hoda putem za selo Nasići. Atraktivna je i klisura Misoče kroz koju je vodila uskotračna šumska željeznička pruga u dužini od 37 km. Pruga je bila izgrađena za potrebe "Strugare"-pilane u Ilijašu (1884/85.) i služila je za eksploataciju šume sa Nabožića, Okruglice i okolnih mjesta. Sada trasom nekadašnje pruge vodi makadamski put na kojem se vide odlično očuvani kameni podzidi.
    Stari grad Dubrovnik i nekropola u Kopošićima su nacionalni spomenici BiH i pod zaštitom države od 2003. godine.

>

 

© Zone-2000