Zatiranje povjesnih naziva toponima na Prenju i Čvrsnici
Bećir Behrem, septembar 2011. god.
Promjena naziva toponima u planinama je evidentna. Prilog Bećira Behrema (autora knjige "Čvrsnica - kamena tvrđava Hercegovine") obiluje koliko konkretnim primjerima, toliko i neraščlanjenim planinarskim i nacionalno-povijesnim segmentom. Prosudite sami.


Koliba Međuprenj (1566m), izgrađena 1926. godine

Svugdje u svijetu, pa i kod našeg naroda, nazivi zemljopisnih imena su proizvod ljudi s određenog prirodnog i životnog prostora. Oni koji žive na određenom prostoru zemlje su, vjerovatno, i vlasnici tog istog prostora. A prema Običajnom pravu, ljudima, koji žive na nekom prirodnom prostoru i žive od tog prostora, pripada neotuđivo pravo da nadijevaju zemljopisna imena dijelovima svog prostora. Nedopustivo je da im netko natura zemljopisna imena prirodnog prostora i objekata čiji su oni vlasnici i koje su naslijedili iz prošlosti. Nasilnom činu promjene zemljopisnih imena prirodnih prostora nisu pristupali ni znanstvenici koji su u prošlosti istraživali prostore ovih planina, nego su nazive pomno bilježili i unosili u svoje naučne radove, separate i studije. Time su dali značajan doprinos očuvanju prirodne baštine našeg prostora kao djedovine i pitanju nacionalnog ponosa.
I bivši osvajači ovih prostora nisu previše mijenjali domaće toponime osvojenih zemalja. Zemljopisna imena, odnosno toponimi, nositelji su jezičnih i izvanjezičnih podataka o povjesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru planina Prenj i Čvrsnica. Toponimi pokazuju znatno veću jezičnu otpornost od apelativa te svojim okamenjenim likovima pouzdano svjedoče o etnojezičnoj simbiozi bosanskog čovjeka s raznim jezičnim zajednicama s kojima je tokom povjesti dolazio u dodir. Sva su imena, pa tako i toponimi, nositelji identiteta svojih imenodavaca. Imena odražavaju jezično-povjesni i kulturno-socijalni kontekst u kojem su nastala te se iz njih iščitavaju stariji jezični slojevi i zaboravljeni postupci i razlozi imenovanja.
>

 

© Zone-2000