Planinska jezera Bosne i Hercegovine
Tekst & foto: Braco Babić, april 2011.


Vranica, Prokoško jezero (1636 m nv)

JEZERA NA VISOČICI

  • Na sjeveroistočnim obroncima planine Visočica u masivu Kaoca u dva amfiteatra odvojena krševitim grebenima Vita i Subara nalazi se nekoliko jezera skromnih dimenzija. Leže u uvalama pod stjenovitim liticama okolnih vrhova, u alpskom ambijentu. Prosječna nadmorska visina jezera je 1600 metara. Napajaju se iz lednika i kišnicom. Sezonskog su karaktera i u ljetnom periodu presuše. Osobine su većih lokava i uglavnom služe kao pojilište za stoku. Značajna su: Veliko jezero pod Vitom, Srednje i Malo jezero pod Subarom, jezero Kolovetnice pod Drstvom, jezero pod Mokrim stijenama i jezero u dolini Jelenjače (1300 m nv). Do jezera se može doći markiranim stazama iz doline Tušila u kojoj je smješten planinarski dom "Vrela".

  • Kolečića bara (1650 m nv) se nalazi u centralnom masivu planine Visočica. Leži sa sjeveroistočne strane vrha Veliki Ljeljen, na prostranoj visoravni na kojoj su mnogobrojna vrela i potoci. Zbog bogatstva vodom visoravan je dobila ime Jezera. Skromnih je dimenzija. Napaja se topljenjem snijega i kišnicom. Kao i jezera u Kaocima sezonskog je karaktera. Tokom ljeta presuši. Zanimljivo je istaći da su sva jezera na Visočici prije dvije decenije bila puna vode preko cijelog ljeta što je značajno za ispašu stoke. Visočica je bila poznati centar nomadskog stočarenja. Do jezera se može blizu prići terenskim vozilom iz pravca Tušila preko prevoja Oštra bara i pravca Bjelimića dolinom Kolijevke. Oba pristupa vode do katuna Police. Dalje čobanskom stazom do jezera (1 sat hoda).

JEZERO NA VRANICI

  • Prokoško jezero (1636 m nv) se nalazi u centralnom masivu planine Vranica. Leži u širokoj kotlini okruženo s jedne strane vrhovima visokim preko 2000 metara nadmorske visine. Ledničkog je porijekla. Ovalnog je oblika, dugo je 430, široko 190 i duboko 13 metra. Napaja se iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora i nekoliko potoka. Poribljeno je kalifornijskom pastrmkom. U jezeru živi triton, endemični vodozemac. Jezero je proglašeno spomenikom prirode. Jedno je od najugroženijih naših planinskih jezera. Negativni fizičkogeografski procesi i veliki broj stočarskih koliba i vikendica izgrađenih na jugozapadnoj jezerskoj slivnoj strani (najbogatijom pritočnim vodama) pridonijeli su na jugozapadnoj strani stvaranju većeg sistema močvarne i barske vegetacije. Ovom treba pridodati i regresivnu eroziju koja se odvija po uzdužnom profilu jezerske otoke koja zahvata sve veće količine jezerske vode. Procesu su pogodovali zahvati prilikom izgradnje šumskog puta kojim je presječena jezerska otoka. Do jezera se može prići terenskim vozilom iz pravca Fojnice preko Jezernice i Vlaške ravni.


Sarajevo, 15.04.2011.
Autor teksta i fotografije: Braco Babić

 

© Zone-2000