Društvo planinara u BiH 1921


Kuća na Velikom Vilincu (1961m) sagradila je 1939 sarajevska podružnica HPD "Bjelašnica" na prekrasnom položaju među stjenama Čvrsnice. Za izgradnju je bio vrlo zaslužan zemljoradnik Jozo Klepica, poslije rata planinarski vodič i osnivač PD Vilinac u selu Doljanima kod Jablanice.

Evo nekoliko informacija iz povjesti HPD koje nisu u direktnoj vezi sa DPBiH, ali se pominju neka imena i događaji značajni za povijest BiH planinarstva, prije svega ime Josipa Sigmunda i početke "alpinističkog" skijanja (ekstremnog skijanja) u BiH.

U knjizi zapisnika sjednica HPD 1919 - 25, koja se čuva u planinarskom muzeju u Samoboru, nalazimo da je 1919. ili 1920. u sarajevskom "Hrvatskom sportskom savezu" osnovana planinarska sekcija koja je tražila da postane podružnica HPD-a (str 17), a zatim saznajemo da je to i postala (str. 37), no o njezinom daljnjem djelovanju nemamo podataka. Godine 1923. osnovana je u Sarajevu podružnica "Bjelašnica" koja je vrlo uspješno djelovala gotovo dva desetljeća... ...Imala je i Foto-sekciju (od 1933), omladinsku (od 1941, pročelnik Josip Sigmund), skijašku (osn. 1930) koja je imala skijašku kuću u Kasov dolu i od 1937. održavala skijaške utakmice na Bukoviku. Pročelnici su joj bili dr. Zdravko Šutej, Ljubomir Stipić, Josip Nepomucki, a osobito se istakao Josip Sigmund alpinističkim skijanjem. Podružnica je sagradila kuće na Bukoviku kod Sarajeva i pod Velikim Vilincem na Čvrsnici. (Op. a.: Planinarska kuća na Treskavici u blizini Velikog jezera (Kozja luka), vlasništvo PD Treskavica, Sarajevo, uništena u zadnjem ratu (1992) nosila je naziv Planinarski dom Josip Sigmund. Nemamo informaciju ko je sagradio ovu kuću)
Osim toga imalo je HPD još šest podružnica u BiH: Ljutoč u Bihaću, (osn. 1929), Cincar u Livnu (1929), Prenj u Mostaru (1933), Stožer u Bugojnu (1935), Bitovnju u Kreševu (1937) i Koprivnicu u Kupresu (1938)

Napomena: izvatci iz publikacija mogu biti obojeni vremenom i drušvenim ustrojem koji je dijelom uticao na oblikovanje članaka. Izvatci su takođe usmjereni hrvatskom čitalačkom krugu jer su navedene publikacije izdavane i tiskane u Hrvatskoj. No bez obzira na to, čitalac će prepoznati fakta i razumjeti vrijeme i uvjete pod kojima su publkacije objelodanjene, kao i steći sliku o vremenu u kome se planinarski pokret u Bosni i Hercegovini ukorjenjivao.